Inflacija u Hrvatskoj 2024.: što kažu brojevi, a što politika

Hrvatska inflacija mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HICP) usporila je s dvoznamenkastih razina iz 2022. na oko 3–4% sredinom 2024. godine. Na prvi pogled — dobra vijest. No agregatna statistika skriva strukturne razlike koje bitno utječu na stvarnu kupovnu moć. Hrana i energija — dvije kategorije koje čine udio nerazmjerno velik u proračunima nižih dohodovnih skupina — opadale su sporije od ukupnog indeksa. Stanarine u Rijeci, Splitu i Zagrebu nastavile su rasti, djelomično zbog turističke potražnje za kratkoročnim najmom koji smanjuje ponudu dugoročnog stanovanja. Što to znači za tvoju štednju? Ako čuvaš gotovinu na tekućem računu, realna kupovna vrijednost tog novca i dalje pada — samo sporije nego 2022. Štedni računi koji nude 2–3% godišnje još uvijek ne dostižu inflaciju u kategorijama koje svakodnevno trošiš. Jedna od razumnih opcija jest kratkoročne državne obveznice EU zemalja (German Bunds, French OATs) dostupne preko IBKR-a ili Trade Republic-a, koje trenutno nude prinose bliže 3,5%. To nije preporuka, to je opis jedne od matematički opisanih opcija koja postoji — informirana odluka ostaje tvoja.